🧠 NIZAK NIVO HOLINA = ANKSIOZNOST?

Novo istraĆŸivanje Univerziteta UC Davis, objavljeno u časopisu Molecular Psychiatry, otkrilo je zanimljivu bioloĆĄku poveznicu između niskog nivoa holina u mozgu i anksioznih poremećaja.

Mladen CimeĆĄa

1/3/20262 min read

Novo istraĆŸivanje Univerziteta UC Davis, objavljeno u časopisu Molecular Psychiatry, otkrilo je zanimljivu bioloĆĄku poveznicu između niskog nivoa holina u mozgu i anksioznih poremećaja.

Prema rezultatima meta-analize 25 studija, osobe s anksioznim poremećajima imale su 8% niĆŸi nivo holina, naročito u prefrontalnom korteksu – dijelu mozga koji reguliĆĄe emocije, ponaĆĄanje i donoĆĄenje odluka.

Iako se 8% moĆŸda ne čini mnogo, u neurohemiji mozga to je značajan disbalans. IstraĆŸivači smatraju da hronično pojačana aktivnost „bori se ili bjeĆŸi“ (fight-or-flight) povećava potroĆĄnju holina, ĆĄto dovodi do njegovog smanjenja u nervnim ćelijama i većeg rizika od anksioznosti. To otvara mogućnost da nutricionistički pristupi, uključujući suplementaciju holinom, mogu pomoći u vraćanju ravnoteĆŸe moĆŸdane hemije

Ơta sve spada u anksiozne poremećaje?

Anksioznost nije samo “nervozna faza” – to je čitav spektar poremećaja koji utiču na svakodnevno funkcionisanje:

Generalizovani anksiozni poremećaj (GAD) – stalna i pretjerana zabrinutost, napetost i osjećaj nelagode bez jasnog razloga.

Panični poremećaj – iznenadni napadi straha praćeni ubrzanim radom srca, znojenjem i osjećajem guơenja.

Socijalna anksioznost – intenzivan strah od druơtvenih situacija i procjene drugih ljudi.

Fobije – jaki, iracionalni strahovi od specifičnih situacija ili objekata (npr. visine, letenja, ĆŸivotinja).

Ovi poremećaji pogađaju oko 30% odraslih osoba i često su praćeni fizičkim simptomima poput ubrzanog pulsa, nesanice, umora i miơićne napetosti.

Kako moĆŸemo podrĆŸati mozak putem ishrane?

Holin je nutrijent koji učestvuje u formiranju moĆŸdanih ćelija, prijenosu signala i sintezi neurotransmitera vaĆŸnih za raspoloĆŸenje, fokus i pamćenje.

Naơe tijelo ga proizvodi u malim količinama, ali većinu moramo unijeti hranom.

Prirodni izvori holina:

jaja (posebno ĆŸumance)

goveđa jetra i meso

piletina i riba

soja, pasulj, mahunarke

mlijeko i oraĆĄasti plodovi

Dodaci ishrani bogati holinom:

Kombinovani suplementi s holinom i omega-3 masnim kiselinama (npr. riblje ulje) za sinergijski efekat.

Dragi moji briga o mentalnom zdravlju počinje i na ćelijskom nivou.

Ako već neko vrijeme osjećate nemir, tjeskobu ili umor koji ne prolazi moĆŸda vaĆĄem mozgu jednostavno nedostaje holina.