OVERTHINKING (pretjerano razmišljanje) i VRSTE OVERTHINKING-a

Overthinking ili pretjerano razmišljanje se može definisati kao proces analize situacije ili problema više puta odnosno prekomjerno, što često dovodi do negativnih misaonih obrazaca i emocija. To je uobičajeno iskustvo za mnoge ljude i može imati značajan uticaj na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit. U ovom kratkom osvrtu trudiću se da objasnim šta je overthinking ili pretjerano razmišljenje sa psihološke tačke gledišta, sagledavajući njegove uzroke, posledice i potencijalna rješenja.

Jedan od najznačajnijih uzroka overthinking-a je anksioznost. Prema istraživanjima, pretjerano razmišljanje se obično povezuje sa generalizovanim anksioznim poremećajem (GAP), koji se odlikuje pretjeranom i upornom brigom o različitim aspektima života. Ljudi sa anksioznošću imaju tendenciju da previše razmišljaju o situacijama i često imaju poteškoća da kontrolišu svoje misli. Pored toga, faktori ličnosti kao što su netolerancija prema neizvjesnosti i negativna životna iskustva takođe mogu doprinijeti pretjeranom razmišljanju.

Efekti pretjeranog razmišljanja mogu biti štetni po mentalno zdravlje svakoga od nas. Prekomjerno razmišljanje može dovesti do ruminacije (termin koji se koristi da opiše proces neprekidnog razmišljanja o negativnim događajima ili osjećanjima). Ruminacija može doprinijeti razvoju ili pogoršati već postojeću sliku depresije, anksioznosti i amplifikovati stres. Štaviše, overthinking može izazvati fizičke simptome kao što su glavobolja, napetost mišića i hronični umor. Takođe u mnogim slučajevima direktno ugrožava donošenje odluka i izaziva poteškoće u koncentraciji.

VRSTE:

1. Jedna vrsta ili oblik pretjeranog razmišljanja je „BRIGA O BUDUĆNOSTI“. Ova vrsta pretjeranog razmišljanja uključuje stalno kombinovanje misli i najgoreg scenarija, odnosno gubljenje u negativnim mogućnostima za koje predvidjamo da bi se mogle dogoditi u budućnosti.

2. Druga vrsta pretjeranog razmišljanja je „RUMINACIJA O PROŠLOSTI“. Ova vrsta pretjeranog razmišljanja uključuje pretjerano razmišljanje o prošlim događajima, što često dovodi do osjećanja krivice, žaljenja i tuge, a potencijalno razvija kliničku sliku depresije.

3. Treći tip pretjeranog razmišljanja naziva se “BIG PICTURE”. Ovo uključuje analizu situacija iz makro perspektive, što može otežati fokusiranje na detalje koji mogu biti važni za donošenje odluka.

4. “ČITANJE MISLI” je još jedan oblik pretjeranog razmišljanja. Ovaj tip overthinking-a uključuje pretpostavku da znamo šta drugi misle ili osjećaju bez ikakvih dokaza koji podržavaju ove pretpostavke.

5. Peti tip pretjeranog razmišljanja je „NEODLUČNOST“, koji uključuje borbu za donošenje odluka koju uzrokuje analiziranje i odmjeravanja svih mogućih ishoda i posledica, što na kraju rezultira odlaganjem ili nečinjenjem.

6. “APSTRAKCIJE” su još jedan tip pretjeranog razmišljanja gdje osobe imaju tendenciju da odu predaleko sa apstrakcijama koje su zapravo odvojene od realnosti, što otežava fokusiranje na specifične ciljeve i zadatke.

7. “SLOŽENOST” je vrsta pretjeranog razmišljanja gdje osobe uzimaju u obzir previše faktora prilikom razmišljanja o odluci bez da filtriraju i odmjere njihovu važnost, što dovodi do osjećaja preopterećenosti i neodlučnosti.

8. “MENTALNO BRBLJANJE” je još jedna vrsta pretjeranog razmišljanja koja uključuje stalne misli i brige koje je teško kontrolisati i koje mogu postati konstantne i intruzivne.

Na sreću, postoji nekoliko rješenja koja pomažu u borbi protiv pretjeranog razmišljanja. Skretanje pažnje je jedan od najefikasnijih načina za borbu protiv overthinking-a. Uključivanje u aktivnosti kao što su kontemplacija, čitanje ili šetnja mogu vam pomoći da smanjite nivo stresa i odvratite pažnju od negativnih misli. Druge strategije uključuju praktikovanje pažnje i fokusa, fokusiranje na sadašnji trenutak sa ciljem preoblikovanja negativnih misli. Takođe je ključno potražiti stručnu pomoć ukoliko pretjerano razmišljanje značajno utiče na kvalitet svakodnevnog života.

Overthinking može imati značajan uticaj na mentalno zdravlje i dobrobit osobe. Iako je to uobičajeno iskustvo, neophodno je prepoznati kada postaje ozbiljno i toksično za svakodnevni život i za svakodnevno funkcionisanje svakoga od nas. Razumijevanjem i otkrivanjem uzroka i pogubnog uticaja pretjeranog razmišljanja svako od nas može preduzeti korake da počnemo efikasno upravljati svojim mislima i emocijama. Neophodno je potražiti stručnu pomoć, ako overthinking postane ozbiljan problem u našem životu. Učenje vještina rješavanja problema i strategija za suočavanje sa negativnim mislima takođe može pomoći da se prevaziđe pretjerano razmišljanje i vodi zdraviji život.