PSIHOLOGIJA LIČNOSTI - ODNOS SVIJETLE TRIJADE I MRAČNE TETRADE

Svijetla Trijada (ST) i Mračna Tetrada (MT) su dva modela osobina koje određene ličnosti posjeduju, a koje su često u suprotnosti jedna s drugom.

Svijetla trijada je povezana sa prosocijalnim ponašanjem, ljubaznošću, empatijom i moralnim karakterom. Svijetla trijada se sastoji od tri pozitivne osobine:

1.Empatija– briga za dobrobit drugih,

2.Kantijanizam - pridržavanje moralnih principa kao što su poštenje i poštovanje drugih,

3.Humanizam - vjerovanje u inherentno dostojanstvo i vrijednost svih pojedinaca.

S druge strane, nekada Mračna trijada, a sada terminološki apdejtovana tetrada, povezana je sa antisocijalnim ponašanjem, impulsivnošću i nedostatkom moralnog karaktera. Po novim istraživanjima Mračna tetrada se sastoji od 4 negativne osobine:

1.Makijavelizam - spremnost da se manipuliše drugima radi lične koristi,

2.Narcizam - osjećaj vlastite važnosti i prava,

3.Psihopatija - nedostatak empatije i zanemarivanje osjećanja i prava drugih,

4.Sadizam - pronalaženje zadovoljstva u patnji drugih osoba, odnosno seksualno zadovoljenje koje proizilazi iz nanošenja fizičkog bola ili poniženja druge osobe.

Dok se ST i MT često predstavljaju kao suprotni krajevi spektra, važno je napomenuti da se one međusobno ne isključuju. Moguće je da pojedinac posjeduje osobine iz obje kategorije, a nivo izražavanja svake osobine može varirati. Neke osobine mogu biti amplifikovane, a druge ne. Sva ljudska bića imaju i pozitivne i negativne osobine ličnosti, koje stičemo kroz našu egzistenciju, kroz iskustva koja nas oblikuju. Ono što svaku osobu čini drugačijom je način na koji se njihovi obrasci razmišljanja, ponašanja i “mračne” emocije prepliću sa “svijetlim” emocijama tj. osobinama.

Postoje razlike u životnim okolnostima koje su nukleus ličnih osobina svijetle i tamne trijade-tetrade. MT je u korelaciji sa lošim psihosocijalnim tokom odrastanja, disfunkcionalnom porodicom, zlostavljanjem (fizičkim, emocionalnim, seksualnim), agresivnošću, utilitarnim moralnim rasuđivanjem, sebičnošću i maladaptivim mehanizmima odbrane, odnosno neadekvatnom adaptacijom na stresogena iskustva, kao i lošu integraciju traume. Ovi faktori odrastanja, tačnije sredinski faktori, direktno utiču na etiopatogenezu poremećaja ličnosti kao što su npr. borderline, odnosno granični poremešaj ličnosti i antisocijalni poremećaj ličnosti. U odnosu na ST odnosno osobine koje srećemo kod ST osoba su povezane sa upravo suprotnim od onoga što sam gore naveo.

Takođe je evidentna razlika između polova kod onih osoba koje pokazuju svijetle i mračne trijadne-tetradne crte. Visok nivo MT ima tendenciju zastupljenosti kod mladjih osoba, češće su u pitanju muškarci, te su više motivisani željom za moći, seksom, željom za raznim nekad nerealnim postignućima i pripadnošću nečemu. Osobe sa MT osobinama imaju visok nivo samovrednovanja (što je povezano sa narcizmom) nezrele mehanizme odbrane, želju za senzacijama, neadekvatno i upadljivo trošenje novca i naravno sebičnost.

Međutim dešava se da osobe sa MT osobinama imaju tendenciju da kreativni rad i religiju vide kao način za prevazilaženje smrti. Tako da se gotovo po automatizmu skoro među svakim liderom nekog kulta može pronaći osoba sa MT osobinama ličnosti.

Sa druge strane ST nije povezana sa asertivnošću i u negativnoj je korelaciji sa motivima za postignućem i samousavršavanjem. Ove karakteristike mogu zapravo predstavljati prepreku onima sa velikom količinom ST osobina u postizanju izazovnih ciljeva i potpunoj samoaktualizaciji.

Pored toga, ST je povezana sa velikim osjećajem krivice, dok sa druge strane oni sa visokim nivoom narcizma imaju tendenciju da budu uspješniji na rukovodećim pozicijama. Oni sa makijavelizmom i psihopatijom često imaju manje šanse da iskuse anksioznost, osjećaj krivice i depresiju.